<< 03/2008 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
3031
18.03.2008.

Zamišljeno - ostvareno?

Često se može čuti da zamisliti nešto ne znači da će se to i ostvariti...

Međutim, naučnici su kako izgleda na pragu da izmjene to pravilo i učine da naučna fantastika postane stvarnost. Paralizovani pacijent sada može pomoću svojih misli i kompjutera da upravlja predmetima oko sebe.
26-ogodišnji Metju Negl iz Vajmauta u Masačusetsu je paralizovan od ramena naniže kao posljedica uboda nožem u vrat u jednom sukobu. Medjutim, njegova nesposobnost da pomjera udove ne znači da on i drugi poput njega nikada neće biti u stanju da obavljaju neke od svakodnevnih aktivnosti. Neurolog sa Univerziteta Braun, Džon Donohju, i njegove kolege daju novu nadu takvim pacijentima svojim radom objavljenim u časopisu «Nature».
«U ovom radu se opisuje tehnologija koju smo razvili kako bismo omogućili paralizovanim osobama da komuniciraju sa svijetom oko sebe i da mislima mogu da kontrolišu uredjaje.»
Takvi pacijenti možda nikada neće moći da podignu viljušku i da budu u stanju da se sami hrane, ali je pod nadzorom Donohjua, Negl u stanju da uradi nevjerovatne stvari. Zahvaljujući minijaturnim elektronskim senzorima koji su ugradjeni u njegov mozak Negl može da koristi televizor, robotičku ruku, pa čak i kompjuter.
«Pacijent zamišlja da pomjera kursor na monitoru. Svojim mislima on zapravo već pomjera kursor manje-više u pravcu u kojem želi.»
Uz pomoć ove tehnologije, Negl može da otvori e-mail, da pojača zvuk na televizoru, da otvori i zatvori protetičkiu šaku i obavlja osnovne zadatke sa višezglobnom robotičkom rukom. Senzori koji su ugradjeni u mozak Metjua Negla prate aktivnost neurona u dijelu koji upravlja pokretima ruku. Ovo je prvi put da je dokazano da takva aktivnost mozga postoji i kod paralizovanih osoba. Informaciju o tome bilježe elektrode u senzorima, a zatim je dekodira i procesuje kompjuter, koji po tom izdaje komande uredjajima.
Pokreti kursora na kompjuterskom monitoru za sada nisu precizni, ali jedan drugi tim naučnika sa Univerziteta Stenford, koji je takodje objavio svoj rad u časopisu «Nature», postigao je još bolje rezultate u eksperimentima sa majmunima, postavljanjem senzora ne u dio mozga koji upravlja rukom, već u kojem se formira namjera da se izvrše odredjeni pokreti ruke. Oba naučna tima tvrde da su rezultati njihovih istraživanja bolji od ranijih pokušaja sa postavljanjem elektroda na lobanju pacijenta pošto elektrode koje su ugradjene u mozak mogu mnogo preciznije da prate aktivnost nervnih ćelija.

Mudrost dana

Poštenje i logika su nekad na različitim stranama, a obje su potrebne.


Klikni za pregled velike slike

H Next Party


224391